LJEKOVITO BILJE


Površina državnih šuma na kojoj gazduje J.P. „Šume TK“ DD Kladanj iznosi 72.435,00 ha.Obzirom na veliku rasprostranjenost i različit sastav šuma područje je bogato drvenastim i zeljastim biljnim vrstama.

Najrasprostranjenije biljne vrste čije se branje zbog mjera zaštite podvodi pod kontrolu i nadzor su:

01. Gentiana lutea – srčanik, lincura
03. Teucrium montanum – trava iva
03. Valeriana officinalis – odoljen
04. Satureja montana – vrisak, ćubra
05. Thymus sp. – majčina dušica
06. Crataegus monogyna – glog bijeli
07. Crataegus oxyacantha – glog crveni
08. Sambucus nigra – zova
09. Fragaria vesca – jagoda šumska
10. Rosa canina – šipurak
11. Hypericum perfoliatum – gospina trava
12. Atropa belladonna – velebilje 13. Orhis maior – kaćun 14. Colchicum autumnale – mrazovac 15. Viscum album – imela bijela 16. Convallaria majalis – đurđevak 17. Tilia sp. – lipa 18. Viola odorata – ljubičica 19. Betula pendula – breza 20. Evernia prunastri – hrastov lišaj 21. Asperula odorata – lazarkinja 22. Vaccinium myrtilus – borovnica 23. Arctostaphyllos uva-ursi – medvjetka 24. Juniperus communis – kleka 25. Juniperus sibirica – patuljasta kleka 26. Castanea sativa – pitomi kesten 27. Rubus idaeus – malina 28. Rubus sp. – kupina 29. Prunus spinosa – trnjina 30. Malis sylvestris – divlja, šumska jabuka 31. Sorbus aucuparia – jarebika 32. Sorbus domestica – oskoruša 33. Cornus mas – drijen 34. Cyclamen purpurascens – ciklama 35. Crocus neapolitanus – šafran, kaćunak 36. Gladiolus illyricum – gladiola 37. Narcissus radiflorus – narcis 38. Corylus colurna – lijeska

U J.P. „Šume TK“ DD Kladanj trenutno nije organizovano sakupljanje sekundarnih šumskih proizvoda za potrebe otkupljivača, bilo je pokušaja organizovanja te djelatnosti ali nije bilo zainteresiranih pravnih lica. Međutim, izvještaji sa terena pokazuju da je interes berača, fizičkih lica-pojedinaca koji za svoje potrebe beru ljekovito bilje sve veći.

Berači moraju znati : Prilikom branja ljekovitog i aromatskog bilja i dr. sekundarnih prizvoda šume da je Zakonom o šumam F BiH određeno da se može brati do jedan kilogram sekundarnih šumskih proizvoda.

Da ne bi došlo do narušavanja strukture i brojnosti potrebno je da se sačuva za regeneraciju minimalno 50% lukovica, 50% lišća, 20% biljaka, 30% sjemena i 30% cvjetova kako je predviđeno prema Pravilniku o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (Sl.novine F BiH, broj 66/05).

GLJIVE

Interes građana za branjem gljiva je sve veći, međutim to je složen i odgovoran zadatak, ne samo zbog mogućnosti trovanja gljivama, već i zbog očuvanja gljiva u prirodi jer su važni članovi svih ekosistema. Berači gljiva moraju znati da se jestivost gljiva ne određuje po obliku, veličini, boji, vremenom plodonošenja, nego se posmatraju morfološke karakteristike kompletne gljive.

Jestive i cijenjene gljive koje su rasprostranjene na području gazdovanja J.P. „Šume TK“ DD Kladanj, a najviše se beru, su: 1. Cantharelus cibarius - lisičarka 2. Boletus edulis - vrganj 3. Lactarius deliciosus - borova rujnica 4. Amanita caesarea - blagva 5. Macrolepiota procera - sunčanica

Prema Pravilniku o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (Sl.novine F BiH, broj 66/05) branje gljiva se može vršiti pod slijedećim uslovima:

Da se prilikom branja gljiva ne oštećuju i ne odnose micelije, te je potrebno gljive brati oprezno, zavrnuti i otkinuti rukom neposredno iznad zemlje. Da se ne beru i ne oštećuju stari, crvljivi primjerci gljiva, kako bi oni na istom mjestu ostavili svoje spore, Da se ne beru nedorasli primjerci gljiva. Da se prilikom branja gljiva koje rastu u skupinama vrši odabir, tj. da se ostavlja najmanje 20% primjeraka gljiva radi održavanja vrste. Gljive koje se ne beru ne smiju se oštećivati.
0 0